Anksioznost — kada briga postane prevelika

Anksioznost nema jedan uzrok. Na nju mogu uticati dugotrajan stres, opterećenja na poslu ili u porodici, teška životna iskustva, nasljedna sklonost i način na koji smo naučili da se nosimo s neizvjesnošću. Često se javlja zajedno s drugim teškoćama, poput depresivnosti ili smetnji spavanja.

Važno je znati da anksioznost nije slabost karaktera niti nešto što se rješava samo „boljom voljom“. Tijelo i misli reaguju na osjećaj prijetnje, čak i kada stvarne opasnosti nema, i zato je podrška stručnjaka korisna.

Na pregledu se zajedno pokušava razumjeti kada je anksioznost počela, šta je pojačava, a šta olakšava. Psihijatar, kao ljekar, može procijeniti da li je potrebno isključiti tjelesni uzrok, na primjer nalazima kod porodičnog ljekara, ili drugi poremećaj, te predložiti plan koji odgovara Vama.

Pregled putem video poziva omogućava da o tome govorite iz poznatog i mirnog prostora, bez putovanja i čekaonice.

Kada je zabrinutost stalna, ona troši energiju: teže je donositi odluke, osoba se brže umara, a mnogi počnu izbjegavati stvari koje bi mogle izazvati nelagodu, poput putovanja, sastanaka ili novih obaveza. Izbjegavanje donosi kratko olakšanje, ali dugoročno održava strah.

Anksioznost često utiče i na odnose. Bliski ljudi mogu primijetiti razdražljivost ili povlačenje, a osoba se zbog toga može osjećati još više opterećeno. Dobro je znati da je to razumljiva posljedica napetosti, a ne nedostatak volje.

Za prvi pregled ne trebate posebnu pripremu. Može pomoći da unaprijed zabilježite kada su se teškoće javile, u kojim situacijama su jače, kako spavate i koje lijekove ili dodatke već uzimate. Ako nešto od toga ne znate, to nije problem — razgovor ide korak po korak.

Prvi pregled traje 60 minuta i obavlja se putem video poziva. Dovoljno je mirno mjesto, telefon ili računar s kamerom i stabilna internet veza.

Česta zabluda je da se anksioznost mora samo „istrpjeti“ ili da se riješi razmišljanjem o lijepim stvarima. Kada bi to bilo dovoljno, većina ljudi s ovim teškoćama bi to odavno uradila. Anksioznost je stvarno stanje koje utiče na tijelo i misli, i zaslužuje ozbiljan pristup.

Druga zabluda je da traženje pomoći znači da je osoba slaba ili da „nije u stanju“ sama. U praksi je upravo suprotno: javljanje stručnjaku znači da ste prepoznali problem i odlučili da nešto promijenite. Što se ranije potraži podrška, to se lakše prati šta pokreće teškoće i kako ih smanjiti.

Treća zabluda je da anksioznost uvijek znači i uzimanje lijekova. Plan liječenja zavisi od stanja i Vaših potreba; psihoterapija je često važan dio, a terapija lijekovima se preporučuje kada procjena pokaže da bi pomogla — odluku donosite zajedno sa psihijatrom.

Ako zabrinutost traje sedmicama, ometa posao, odnose ili san, ili ako ste zbog nje počeli izbjegavati uobičajene obaveze — vrijeme je za razgovor. Ne morate čekati da „bude gore“.

Razgovor sa psihijatrom možete obaviti iz svog doma — dr. Hasić radi kao online psihijatar za pacijente iz cijele BiH i inostranstva. Termin zakažite preko kontakt stranice.