Panični napadi — nagli talas straha
Panični napad je kratka epizoda vrlo intenzivnog straha koja dolazi naglo i prati je niz tjelesnih simptoma. Iako djeluje zastrašujuće, sam napad obično nije opasan po život. Ipak, kod prvih ili novih simptoma treba isključiti tjelesni uzrok. Panična stanja se mogu liječiti.
Kako izgleda panični napad
Napad obično dostiže vrhunac za nekoliko minuta. Često se javljaju:
- lupanje srca, stezanje u grudima, osjećaj gušenja
- drhtanje, znojenje, vrtoglavica
- mučnina i trnjenje
- osjećaj nestvarnosti ili straha da ćete izgubiti kontrolu
- strah od ponovnog napada koji mijenja ponašanje
Zašto panični napad izgleda tako zastrašujuće
Tijelo u napadu reaguje kao da je u opasnosti: srce ubrzano radi, disanje se ubrzava, javlja se drhtanje i vrtoglavica. Zbog tih snažnih tjelesnih znakova mnoge osobe vjeruju da imaju srčani udar ili da gube kontrolu, pa se nerijetko prvo javljaju hitnoj pomoći.
Dobro je da se tjelesni uzroci provjere kod ljekara. Ako su nalazi uredni, a napadi se vraćaju, razgovor sa psihijatrom može objasniti šta se događa i kako se s tim nositi.
Strah od straha
Nakon prvog napada mnogi ljudi počnu strahovati od ponovnog napada. Taj „strah od straha“ održava napetost i može dovesti do izbjegavanja mjesta, aktivnosti ili ljudi povezanih s napadom.
Cilj liječenja je da ponovo steknete povjerenje u vlastito tijelo i vratite se svakodnevnim aktivnostima. Plan se prilagođava Vama i prati kontrolnim pregledima.
Šta se dešava u tijelu tokom napada
Panični napad je pretjerana alarmna reakcija tijela na osjećaj opasnosti. Ubrzano disanje može izazvati vrtoglavicu, trnjenje u prstima ili osjećaj nedostatka zraka, a ubrzan rad srca pojačava strah. Taj krug straha i tjelesnih simptoma objašnjava zašto napad može djelovati tako snažno.
Većina napada dostigne vrhunac za nekoliko minuta i zatim popušta, iako se subjektivno čini mnogo duže.
Kada potražiti pomoć
Ne morate čekati da se napadi učestaju. Ako ste doživjeli više napada, ako se bojite novog ili ste počeli mijenjati svakodnevne navike zbog straha, vrijeme je za razgovor sa psihijatrom.
Na pregledu se zajedno razmatra kada su se napadi javljali, šta im je prethodilo i kako utiču na Vaš život, kako bi se dogovorio plan koji Vama odgovara.
Šta kad se napad javi
Ako Vam je ljekar već potvrdio da se radi o paničnim napadima, kad napad počne može pomoći da se podsjetite da je to poznata reakcija tijela koja prolazi. Mnogima pomaže da usporeno i mirno dišu, da se oslone na čvrstu podlogu i da pažnju usmjere na stvari oko sebe, umjesto na tjelesne senzacije.
To nije zamjena za liječenje, ali može smanjiti strah dok traje napad. Cilj plana koji se dogovara na pregledu je da napadi budu rjeđi i blaži i da se vratite aktivnostima koje ste izbjegavali.
Ako su simptomi novi, jaki ili Vas brine srce, uvijek je razumno prvo isključiti tjelesne uzroke kod ljekara. U hitnom slučaju pozovite 124.
Kada se javiti psihijatru
Ako se napadi ponavljaju, plašite se da će se desiti ponovo ili ste počeli izbjegavati mjesta i situacije zbog njih, vrijeme je za razgovor. Ako prvi put imate bol u grudima, otežano disanje ili osjećaj nesvjestice, pozovite 124 ili se javite u hitnu službu — online pregled nije za takve situacije.
Razgovor sa psihijatrom možete obaviti iz svog doma — dr. Hasić radi kao online psihijatar za pacijente iz cijele BiH i inostranstva. Termin zakažite preko kontakt stranice.
Kako izgleda liječenje
Prvi pregled (60 min, online)
Razgovor o simptomima, okolnostima i onome što ste do sada probali.
Plan liječenja
Psihoterapija, a kada je potrebno i terapija lijekovima.
Kontrolni pregledi
Praćenje napretka i prilagođavanje terapije.
Česta pitanja o temi: Panična stanja
- Je li panični napad opasan?
- Sam napad obično nije opasan i prolazi, ali je veoma neugodan. Prije dijagnoze treba isključiti tjelesne uzroke simptoma.
- Koja je razlika između paničnog napada i anksioznosti?
- Panični napad je kratka, intenzivna epizoda; anksioznost je dugotrajnija zabrinutost. Mogu se javljati zajedno.
- Kako se liječe panična stanja?
- Plan se pravi nakon pregleda: psihoterapija, a po potrebi i terapija lijekovima.
- Mogu li se napadi javiti noću, u snu?
- Da. Neke osobe se bude s naglim strahom i tjelesnim simptomima. O tome je dobro razgovarati na pregledu.
- Hoće li napadi ostaviti trajne posljedice na srce?
- Panični napad sam po sebi obično ne oštećuje zdravo srce, ali nove ili jake tegobe uvijek treba provjeriti kod ljekara.
Tekst je informativan i ne zamjenjuje pregled. Ako ste u krizi, pozovite 124 ili se javite u najbližu hitnu službu. Online konsultacije nisu namijenjene hitnim stanjima.
Prvi korak je jedna poruka
Javit ćemo Vam se u roku od 24 sata — na Viber, WhatsApp, poziv ili email, kako Vama odgovara.