Zdravstvena anksioznost — stalna briga za zdravlje
Zdravstvena anksioznost je izražen strah da imate ili da ćete dobiti ozbiljnu bolest, uprkos urednim nalazima. Zabrinutost postaje stalna i često dovodi do čestih pregleda ili, obrnuto, do izbjegavanja ljekara.
Kako se zdravstvena anksioznost može ispoljavati
Često se javljaju:
- stalno provjeravanje tijela i tumačenje bezazlenih senzacija kao znaka bolesti
- česta pretraga simptoma na internetu
- učestali pregledi, ili izbjegavanje ljekara iz straha
- olakšanje nakon urednog nalaza koje brzo prođe
Zašto uredan nalaz ne smiruje
Kod zdravstvene anksioznosti tjelesni osjećaji, poput lupanja srca ili bola, tumače se kao znak teške bolesti. Uredan nalaz donese olakšanje, ali ono brzo nestaje i javi se nova sumnja, pa dolazi do novih pregleda ili pretraživanja interneta.
Taj krug provjeravanja i smirivanja održava zabrinutost. Važno je znati da nije riječ o umišljanju: strah je stvaran, a tjelesni osjećaji su stvarni.
Šta pomaže
Prije svega, tjelesne tegobe treba provjeriti kod ljekara. Ako su nalazi uredni, a briga ne prolazi, razgovor sa psihijatrom pomaže da se razumije šta održava strah.
Plan liječenja može uključivati psihoterapiju, a po potrebi i terapiju lijekovima. Cilj je da briga za zdravlje ne preuzima veći dio dana.
Krug provjeravanja
Kod zdravstvene anksioznosti osoba često provjerava tijelo, traži simptome na internetu ili traži utjehu od drugih. Svaki od tih koraka donosi kratko olakšanje, ali održava brigu, jer se pažnja sve više usmjerava na tjelesne senzacije.
Prekidanje tog kruga ne znači ignorisanje stvarnih tegoba, nego učenje kako da se nosite s nesigurnošću.
Odnos s ljekarima
Neki ljudi zbog straha idu kod ljekara vrlo često, a drugi potpuno izbjegavaju preglede. Oba obrasca mogu pogoršati zabrinutost.
Psihijatar može pomoći da se postigne razuman odnos prema zdravlju: da znate kada je pregled potreban, a kada briga postaje opterećenje.
Zdravstvena anksioznost i internet
Pretraživanje simptoma na internetu često pojačava brigu: za gotovo svaki simptom postoji i ozbiljno objašnjenje, a pažnja se usmjerava upravo na najgore moguće. Zbog toga kratkotrajno smirivanje često zamjenjuje još veća zabrinutost.
Pomaže da se dogovori jasan pristup: kada je pregled kod ljekara zaista potreban, a kada se radi o brizi koja se može umanjiti. Takav dogovor se pravi na pregledu, u skladu s Vašim stanjem.
Zdravstvena anksioznost se često javlja zajedno s drugim oblicima anksioznosti ili depresivnošću. Procjena u cjelini pomaže da se plan odnosi na ono što Vas stvarno opterećuje.
Kada se javiti psihijatru
Ako briga za zdravlje oduzima puno vremena, uprkos urednim nalazima ne prolazi ili utiče na odnose i posao, razgovor sa psihijatrom može pomoći. Tjelesne tegobe uvijek treba prvo provjeriti kod ljekara.
Razgovor sa psihijatrom možete obaviti iz svog doma — dr. Hasić radi kao online psihijatar za pacijente iz cijele BiH i inostranstva. Termin zakažite preko kontakt stranice.
Kako izgleda liječenje
Prvi pregled (60 min, online)
Razgovor o simptomima, okolnostima i onome što ste do sada probali.
Plan liječenja
Psihoterapija, a kada je potrebno i terapija lijekovima.
Kontrolni pregledi
Praćenje napretka i prilagođavanje terapije.
Česta pitanja o temi: Zdravstvena anksioznost
- Znači li to da umišljam bolest?
- Ne. Tjelesne senzacije su stvarne; problem je pojačan strah od njihovog značenja. Uvijek treba isključiti tjelesni uzrok.
- Pomaže li psihoterapija?
- Psihoterapija je često važan dio liječenja; po potrebi se kombinuje sa terapijom lijekovima.
- Mogu li pregled obaviti online?
- Da. Pregled se obavlja putem video poziva, a nalaze koje već imate možete imati pri ruci tokom razgovora.
- Kako da razlikujem brigu za zdravlje od zdravstvene anksioznosti?
- Briga je razumna kada je kratkotrajna i popusti nakon pregleda. Kod zdravstvene anksioznosti ona se vraća uprkos urednim nalazima i oduzima mnogo vremena.
- Trebam li prvo obaviti sve preglede kod ljekara?
- Tjelesne tegobe uvijek treba provjeriti. Ako su nalazi uredni, a briga ne prestaje, razgovor sa psihijatrom je smislen sljedeći korak.
- Mogu li se javiti ako se bojim da će me smatrati hipohondrom?
- Da. Strah je stvaran i ozbiljno se shvata, a razgovor je povjerljiv i bez osuđivanja.
- Hoće li mi psihijatar reći da nemam ništa?
- Tjelesne tegobe procjenjuje Vaš porodični ljekar ili drugi specijalista; na pregledu kod psihijatra fokus je na tome šta održava brigu i kako se s njom nositi.
Tekst je informativan i ne zamjenjuje pregled. Ako ste u krizi, pozovite 124 ili se javite u najbližu hitnu službu. Online konsultacije nisu namijenjene hitnim stanjima.
Prvi korak je jedna poruka
Javit ćemo Vam se u roku od 24 sata — na Viber, WhatsApp, poziv ili email, kako Vama odgovara.